Druga Ljetna škola latinskoga jezika i kulture, koja se održala u Zadru od 18. do 3. srpnja 2022., okupila 25 srednjoškolaca, studenata i nastavnika iz Hrvatske i inozemstva.
U Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru od 18. do 31. srpnja 2022. održana je Ljetna škola latinskoga jezika i kulture koju su drugu godinu zaredom organizirali Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska salezijanska provincija sv. Ivana Bosca. Domaćin ovoj jedinstvenoj školi, za vrijeme koje su polaznici slušali predavanja i razgovarali isključivo na latinskom jeziku, bilo je Međubiskupijsko sjemenište Zmajević, smješteno na perimetru zadarskoga foruma. Nakon prošlogodišnjega skromnoga pokretanja projekta, kada je Školu pohađalo desetak polaznika, ove je godine na Školi sudjelovalo preko dvadeset i pet studenta, srednjoškolca te nastavnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dvotjedni program Škole temeljio se na intenzivnom učenju latinskoga jezika prema govornoj, odnosno prirodnoj metodi danskoga lingvista Hansa Henninga Ørberga (1920. – 2010.) Lingua Latina per se illustrata. Škola je započela svečanom inauguracijom kada je polaznike je u ime Fakulteta hrvatskih studija pozdravio Petar Ušković Croata, asistent s Odsjeka za kroatologiju, rekavši između ostaloga, kako misija Fakultet podrazumijeva afirmaciju latinističke kulture koja je sastavni dio hrvatskoga identiteta. Potom se prisutnima obratio rektor Nadbiskupskoga sjemeništa Zmajević, mr. sc. don Ante Dražina, koji je istaknuo da je latinski jezik uvijek bio važan u Crkvi, izrazivši zadovoljstvo da se Ljetna škola odvija upravo u antičkom gradu Zadru i da joj Sjemenište može biti domaćinom. U ime Hrvatske salezijanske provincije nazočne je pozdravio mr. sc. don Josip Krpić koji je rekao da je latinski jezik za svako vrijeme, što pokazuje i velik interes za Školu. Na kraju se polaznicima kratko obratio i Marijan Vodopija, nastavnik u Prvoj katoličkoj osnovnoj školi u Gradu Zagrebu i ujedno alumni Fakulteta hrvatskih studija.
Osim svakodnevnih predavanja na latinskom jeziku, Škola je i ove godine imala važnu kulturološku komponentu budući da su brojni nastavnici održali gostujuća predavanja o znanstveno-popularnim temama. Tako je doc. dr. sc. Marko Jerković s Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija održao predavanje pod nazivom „Škole i skriptoriji u srednjovjekovnoj redovničkoj kulturi“. Tijekom predavanja docent Jerković posebno je istaknuo važnost srednjovjekovnoga Zadra kao centra u kojem su djelovala oba ogranka Reda svetog Benedikta. U četvrtak 21. svibnja Ljetnu su školu posjetile doc. dr. sc. Teuta Serreqi Jurić i mr. sc. Sanja Smodlaka Vitas, nastavnice s Odjela za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru, koje su održale modularno predavanje pod nazivom „Život u antičko doba“ koje se sastojalo od dva tematska bloka. U prvom je mr. sc. Sanja Smodlaka Vitas govorila o ruralnosti i urbanosti rimskoga svijeta pokazujući kako su Rimljani, uz život u gradu i svakodnevne obveze, također njegovali i ruralni život koji je na brojnim mjestima u djelima antičkih autora prikazan kao onaj kojemu treba težiti. U drugom je dijelu predavanja doc. dr. sc. Teuta Serreqi Jurić polaznicima na zanimljiv i ilustrativan način prikazala kako je funkcionirao život antičkoga grada na primjeru starog Iadera. Među gostujućim predavačima bio je i izv. prof. dr. sc. Šime Demo s Fakulteta hrvatskih studija koji je referirao na temu „Latinske boje“. Predavanje je započeo govorom o percepciji i simbolici boja općenito, a potom i o njihovim nazivima na latinskom jeziku. Naglasio je da su ljudi kadri razlikovati 10 milijuna boja, no nemamo nazive za sve boje. U hrvatskom jeziku postoji deset riječi za boje u osnovnoj i svakodnevnoj upotrebi koje je potom objasnio i u latinskom jeziku. Asistentica s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Maja Tabak Demo, održala je predavanje „Antički motivi u humanističkome ruhu“ u kojemu se dotaknula djela Historia de duobus amantibus koju je 1444. napisao u to doba okrunjeni pjesnik Eneja Silvije Piccolomini. Posljednja dva gostujuća predavanja održali su nastavnici s Fakulteta hrvatskih studija. Doc. dr. sc. Lucija Krešić Nacevski polaznike je upoznala s različitim latinskim izrazima za more u Vergilijevom djelu u predavanju pod naslovom „Vergilijev morski svijet“, dok je Marko Marina, asistent na Odsjeku za povijest, govorio na temu „Raj i pakao: koncept jedne ideje, njezin nastanak i razvoj u kršćanstvu“.
Međunarodni karakter ovogodišnjoj Ljetnoj školi dali su prof. Jiří Augustin Čepelák s Karlova sveučilišta u Pragu i Natalija Samochvalova koji su zajedno s domaćim nastavnicima poučavali polaznike govornomu latinskomu jeziku. Organizatori su za vrijeme Škole predvidjeli i dvije terenske nastave. Na prvoj terenskoj nastavi 24. srpnja polaznici su posjetili antičku Salonu i Split. U Saloni su obišli kršćanski kompleks na Manastirinama te antički teatar i amfiteater te forum, a na kraju su posjetili Tusculum i spomen-sobu don Frane Bulića. U Splitu je polaznike dočekao dr. sc. Joško Belamarić, znanstveni savjetnik s Instituta za povijest umjetnosti, koji ih proveo starom gradskom jezgrom Splita. Po završetku obilaska polaznici su se zaputili prema podružnici Instituta za povijest umjetnosti u Splitu, gdje im je profesorica latinskoga jezika i povijesti umjetnosti, Inge Belamarić, podijelila svoj novi prijevod devete knjige Prirodoslovlja (O vodenim bićima) Plinija Starijega u izdanju naklade Latina&Graeca. Druga terenska nastava održala se 20. srpnja na otoku Prviću i u Šibeniku. Polaznici su najprije obišli crkvu Svete Marije od Milosti gdje su posjetili grob Fausta Vrančića, a potom i njemu posvećen memorijalni centar nedaleko crkve. Tijekom poslijepodnevnoga obilaska Šibenika domaćin im je bio turistički vodič Dario Mikulandra koji je polaznike proveo Samostanom sv. Frane te Katedralom sv. Jakova u Šibeniku kao i užom gradskom jezgrom.
Druga Ljetna škola završila je 31. srpnja 2022. godine svečanom akademijom tijekom koje su polaznici na latinskom jeziku izveli pjesme Kvinta Horacija Flaka i Gaja Valerija Katula, nakon čega su upriličeni prigodni govori i podjela diploma. Valja istaknuti da je Škola održana zahvaljujući nemalom broju donacija malih i srednjih poduzetnika te privatnih osoba koji su svojom nesebičnošću pokazali da ekonomija uvijek treba služiti kulturi i općemu dobru.
Druga Ljetna škola latinskoga jezika i kulture i ove je godine ispunila svoj cilj, a to je da nas latinski jezik i dalje nastavlja povezivati: najprije jedne s drugima, a onda i s našom bogatom latinističkom kulturom.
Više o tome kako je izgledala ovogodišnja Škola možete pronaći u prvoj i drugoj reportaži Laudato TV, na portalu Zadarski.hr, u Zadarskom listu, te na portalu Informativne katoličke agencije.
